Ovaj pisani izvještaj koji je podnio Borna Kezele, prati foto i video izvještaj kojeg je pripremila Vida Žagar. Veliko hvala i Borni i Vidi, hvala i vama koji ćete sve ovo i pročitati i pogledati 😉 Pa da krenemo:
Borna radi zapisnik 🙂
Da se nešto novo i izuzetno kuha u našoj blizini mogli su se uvjeriti svi koji su 8. rujna od 19:00 posjetili prostor stare škole u Novom Marofu. Stara škola nalazi se na adresi Zagorska 31. Novi Marof je već dugi niz godina mlađoj i alternativnoj publici poznat kao mjesto na koje se ide zabaviti kad u vlastitom gradu ili selu nema sadržaja. Tako su mnogi Varaždinci godinama sjedali na vlak i pošli dvadeset kilometara južno kako bi proveli svoj jedva dočekani vikend. Aktivnosti su svakako imale svoje uspone i padove, a najveća popularnost je vjerojatno bila kada je u pogonu bilo kultno staro kino koje su pohodili mnogi. Spavalo se tada i na željezničkoj stanici samo da bi se čuli neki od bendova poput Mikrofonije, Gužve u 16-ercu, Pasa i sličnih poznatih imena. Sve to ide u prilog činjenici da Novi Marof ima dugu tradiciju alternativne scene.
Projekt „Stara škola – nove metode“ zamišljen je kao direktni nastavak održavanja iznad opisanog statusa Novog Marofa. No, dodano je tu mnogo drugih zanimljivih ideja i sadržaja koje brojnim drugim većim mjestima mogu zvučati kao neostvariva utopija. Bogat program večeri najavio je ambiciozne planove idejnih začetnika samoga projekta – Daria Žmegača iz MZM-a i Filipa Novaka iz udruge mladih Alternativa. Projekt spaja ideje otvaranja kluba i osnivanja zadruge – društvenog poduzetništva.
Večer je počela oko 19:30 kada su majstori pivari iz Udruge Pivara Sjever (UPS) promovirali svoj rad, to jest zanat kućnoga pivarstva. Gosti su mogli kušati više vrsta domaćega piva od kojih su neki APA (American Pale Ale), IPA (Indian Pale Ale) te zanimljivi i inovativni Gruit čiji su tvorci Čale i Cukur. Pivo je to od kamilice, bazge, pelina, majčine dušice i kadulje. Budući da je egzotični Gruit brzo nestao, ponuđeno je i pšenično pivo naziva Hefeweizen. Kako je večer odmicala, moglo se tu naći i nekih bisera kao što je tamno pivo od maline mladoga kuhara Matije Mišaka. Ideja piva kao čisto industrijskoga proizvoda opasno je poljuljana.
Nakon što se publika malo ugrijala uz izvrsno pivo, vrijeme je bilo za panel diskusiju o projektu „Stara škola – nove metode“. Uz Darija Žmegača i Filipa Novaka tu su bili i gosti večeri: Stjepan Mikec iz ACT Grupe te Marko Drenovački koji je osnivač portala za glazbu Livesvirke.com. Kasnije se priključio i gradonačelnik Novog Marofa, Siniša Jenkač. Uvodni govor održao je Žmegač, a tada je Novak ukratko ispričao povijest i rad Udruge mladih Alternativa. Udruga je osnovana 2006. godine i otada organizira razne događaje, većinom koncerte i ostala druženja mladih. Spominje se i kultno staro kino, a u prostoru stare škole se prvi događaj organizirao 2010. Prostor je bio u lošem stanju kada su ga dobili na korištenje. Godine 2013. prijavljuju se na natječaj zaklade za razvoj civilnog društva te dobivaju sredstva za obnovu u iznosu od 150 tisuća kuna. Grad Novi Marof je u cijeloj toj priči veoma susretljiv i podržava želju i rad svojih mladih te dodaje još 70 tisuća kuna. Dvorana stare škole je uređena te u potpunosti akustički obrađena (zahvaljujući stručnosti Marka Đurina koji je to izveo u sklopu završnoga rada na svom studiju). Novak napominje kako je osamdeset posto od svih radova obavljeno na volonterskoj bazi. Lijep primjer u kojem zajednica, potaknuta dodijeljenim financijama (prepoznatim potencijalom), ulaže svoj rad u nešto što će svi njezini članovi moći koristiti.
Nakon uvođenja gostiju u povijest samog objekta i rada u istom, na priču se nadovezuje Žmegač s radom MZM-a. Predrasude o malim sredinama i mjestima uvijek postoje, ali Novi Marof i na to ima odgovor! Naime, Žmegač se kroz MZM mnogo bavio i programima razmjene mladih (Erasmus+), sufinanciranih od Europske Unije. Prva takva razmjena zbila se 2011. kada je u Novom Marofu boravilo dvadeset pet sudionika iz Makedonije, Portugala, Srbije, Rumunjske i Hrvatske. Po pričama mnogih koji su sudjelovali u razmjenama mladih, to je jedno iskustvo koje otvara oči, uči toleranciji te zbližava kulture i mišljenja koja bi se na prvu mogla činiti kao udaljena i strana. Uopće se ne mora ni napominjati koliko se pogodnosti tu može imati i za samu lokalnu zajednicu – ne uče samo mladi, uče također i stari!
Zašto su se odlučili baš za osnivanje kluba? Cilj cijeloga projekta je pomoći mladima u (samo)zapošljavanju u Novom Marofu te osigurati mjesto za kvalitetno provođenje slobodnog vremena – tema koja je veliki problem mnogih zajednica u kojima se to pitanje ignorira te se mladež zadržava većinom u kafićima, provodeći svoje vrijeme na vječnim kavama. Poznati i (ne)popularni naziv za to je sindrom kafenisanja. Dotaknuta je i problematika odljeva mozgova koja, u biti, počinje već s odlaskom mladih na studije koji su, većinom, u najvećim hrvatskim gradovima iz kojih se mnogi nikad ni ne vrate jer se tamo pruža više prilika.
Nadalje, ciljevi su uključivanje građana svih dobi, a klub bi tu služio i kao neka vrsta društvenog centra. Uz to, promovirat će se lokalni proizvodi, mladi bendovi te će se na taj način jačati lokalna, ali i regionalna, glazbena scena. Jasno postavljen plan sadrži sljedeće točke: 1) prezentacija projekta, 2) izrada web-stranice, 3) poziv na sudjelovanje u projektu, 4) edukacija sudionika, 5) crowdfunding, 6) osnivanje društvenog poduzeća, 7) dodatno uređenje prostora, 8) otvorenje kluba, 9) upisi u staru školu te 10) početak nove školske godine – svi događaji su pomno isplanirani unaprijed kao neka vrsta akademskoga kalendara. Ideja crowdfundinga je dobro poznata i provodi se u ostatku svijeta. Princip je jednostavan: ljudi su pozvani i predstavljen im je projekt/proizvod te se novac unaprijed ulaže, a kad ideja zaživi, svi koji su uložili dobivaju nešto kao nagradu. U ovom slučaju bi to bili koncerti, majice, pivo/sokovi (bilo koja vrsta proizvoda koji netko od sudionika može sam proizvesti), ali ono što je najbitnije: zajednički prostor za razne aktivnosti, mjesto susreta i druženja.
Stjepan Mikec iz ACT Grupe objasnio je i definirao bitne pojmove kao što su društveno poduzetništvo ili zadruga. Republika Hrvatska ne podržava toliko društvena poduzeća koliko to čini, recimo, Slovenija. Zadruga je najbolji oblik za društveno poduzeće čije su neke od odlika: 1) snažna gospodarska djelatnost, 2) društvena svrha, 3) demokratsko upravljanje, 4) društveno poduzeće je privatno te 5) zaključavanje imovine. Ovaj klub bi bio vrsta potrošačke zadruge. Trenutno u Hrvatskoj ima dvije tisuće zadruga i osamdeset društvenih poduzeća. Jedan od projekata ACT Grupe je mapiranje društvenih poduzeća.
Drugi gost panela bio je Marko Drenovački, osnivač portala Livesvirke.com koji okuplja entuzijaste i zaljubljenike u glazbu. Livesvirke su nastale prije malo više od dvije godine i prilično se, čak i regionalno, razvile kao nekomercijalni medij. Sve je još uvijek uglavnom na volonterskoj bazi, ali postoji inklinacija i želja da se na taj način netko i zaposli. Drenovački pita nije li to svačija želja: zarađivati za život radeći ono što voliš? Priča također i o sve većem broju svirki u Varaždinu i okolici. Spominje se inicijativa mladih VAKUUM koja je svojedobno organizirala alternativne svirke s bendovima iz Švicarske, Njemačke i Italije (da navedemo samo neke od zemalja). Trenutno u Varaždinu djeluje udruga DAK Bambucha, a već jedno vrijeme se šuška da bi se i Kulturna udruga mladih „Centar Scena“ uskoro mogla više aktivirati. Vlasnici kafića sve više uviđaju pogodnosti organiziranja live svirki, a to za sobom povlači pozitivan trend sve većeg broja nastupa mladih bendova. Nažalost, još uvijek je osjećaj konkurencije prevladavajući i nema dovoljno međusobnoga pomaganja i poticanja među glazbenicima. Drenovački zaključuje kako nam za to treba odgovarajuća infrastruktura, tzv. inkubator te poticajna okolina.
Pred kraj diskusije pridružuje se gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač. Gradske vlasti u potpunosti podržavaju ideju osnivanja kluba te će učiniti sve što mogu kako bi ona zaživjela. Jenkač iskazuje svojevrsni ukus u glazbi te kaže da većina ljudi danas sluša „čudnu“ glazbu, a pod to „čudno“ misli na narodnjake, tzv. cajke. Mišljenja je da treba poticati i promovirati rock glazbu.
Nakon diskusije slijedi koncert sve poznatijeg varaždinskog punk/rock benda Fajrunt koji svojim dinamičnim i brzim stvarima podiže atmosferu do usijanja. Nismo vidjeli točnu reakciju gradonačelnika Jenkača, ali ostatak publike je bio zadovoljan te je tražen bis uz povike: „Daj sad nešto laganije!“ Na to su dečki iz Fajrunta odgovorili da oni nemaju lagane stvari.
Prezentacija projekta „Stara škola – nove metode“ bila je edukativna i zabavna, a dobro je „u malom“ pokazala što je cilj cijeloga projekta. Po reakcijama gostiju može se zaključiti da je projekt uspješno predstavljen. Sad vrijedi pričekati rezultate natječaja Zagrebačke banke na koji je prijavljeno 680 projekata, a jedan od njih je i ovaj novomarofski pokušaj da se revitalizira i ponovno probudi cijela lokalna zajednica. Pothvat, složit ćete se, vrijedan divljenja i podrške. (BK)
